Saturday, September 8, 2012

Update: Visita ba Tuscany


Tetum

Iha foho tutun hateke tun ba Garfagnana


Objetivu husi hau nia viajem ba Tuscany fahe ba parte rua. Objetivu primeru maka atu visita museu no parke nasional iha rejiuan Umbria no Tuscany ninian ne’ebe iha relasaun ho geolojia. Objetivu segundu maka atu kontinua estuda kona ba formasaun foho boot Apennines iha Italia. Foho ne’e kobre kuaze parte norte tomak rai Italia nian. Atu klarifika deit, hau la hakerek kona ba hau nia estudu semana primeru wainhira iha Italia. No atu halo resumu deit, basikamente iha semana primeru, ami halao estudu intensivu liu husi observasaun no uja tekniku geolojia balun iha area sidade Gubbio nian iha Rejiaun Marche. Objetivu prinsipal husi estudu ne’e maka oinsa ami bele komprende formasaun foho Apennines. Tamba ne’e, visita ba Tuscany ne’e hanesan parte ida atu haklean liu tan imagen kona ba formasaun foho Apennines geolojikamente.

Ami sai husi Coldigioco iha loron Kinta feira, dia 30 Agustu 2012, iha dader tuku 8.30. Normalmente, viajem husi ami nia fatin ba Garfagnana (Garfañana), Tuscany han tempu oras 8 nia laran ho kareta. Maibe tamba ami mos halo visita ba Parke Nasional no Meseu barak, ami nia viajem ne’e han tempu kuaze loron rua tomak antes to iha Garfagnana, fatin ne’ebe ami halao ami nia estudu kona ba formasaun foho Apennines ne’e.  

Entaun, iha loron ne’e duni, iha tuku 12 meuidia, ami halao visita primeru ba Centro di Paleontologia Vegetale della Foresta Fossile di Dunarobba (iha Rejiuan Umbria). Fatin ne’e iha Parke ida no museu ida ne’ebe tau matan ba fosil ai maran ne’ebe moris kuaze iha tinan atus ba atus liu ba iha tempu pasadu. Ai fosil sira ne’e la hetan estraga tamba tahu mak falun sira. Tahu ne’e iha materia kimika balun ne’ebe prevene ai ne’e atu sai dodok/rai ten. Ema deskobre ai sira ne’e wainhira kompanhia konstruksaun ida iha Italia sosa rai ne’e atu loke loja hodi faan sasan konstruksaun nian. Wainhira sira ke’e rai ne’e, sira hetan fali ai fosil sira ne’e. Sira halo kontaktu ba geologista Italianu sira no liu husi resulatadu estudu nian indika katak ai ne’e diferente ho ai hotu ne’ebe moris iha Italia ou iha mundu iha tempo presenti ida ne’e. Wainhira rona koba ba resultadu ne’e, Governu lokal toma medida hodi proteje rai ne’e husi kompanhia rai nain. Parte balu kala senti la satisfaz ho medida ne’ebe governu foti, entaun koko atu estraga ai sira ne’e subar-subar. Iha ami nia visita iha Parke laran, ami hare ai fossil sira ne’e sei tomak no toos. Iha mos ai fossil balun mak hetan estraga ituan liu husi atentu ne’ebe halo husi ema deskonhesidu balu.
Fossil ai husi tempu pasadu (tinan milhões liu ba) ne'ebe preserva metin to tempu presenti ida ne'e

Fossil ai husi tempu pasadu

Depois de visita ba Sentru ida ne’e. Ami kontinua ami nia viajem kuaze oras rua nia laran no finalmente to iha sidade furak ida ne’ebe besik los ba be lihun (danau). Sidade ne’e naran Bolsena iha rejiaun Lazio. Amo ladun pasa tempu kleur iha sidade ne’e. Be lihun ne’e forma tamba area ne’e uluk cráter ida (rai ne’ebe iha forma hanesan manko tamba afeto volcanismu nian).

Depois de sidade ne’e, ami kontinua fali ami nia visita kuaze oras ida ba iha sidade kiik ida naran Pitigliano, Rejiaun Tuscany. Ami para lao halimar iha sidade laran hasai foto no han gelato (jeladu, es krim). Bele haree mos foto sidade Pitigliano nian iha okos ne’e.
Husi sidade Pitigliano, ami kontinua ami nia visita ba iha Parku Arkeolojiku ho naran Citta del Tufo (sidade husi fatuk tufo) ne’ebe lokaliza iha Sorano, Tuscany. Sidade ne’e harii husi grupu etniku ida naran Etruscan ne’ebe moris tempu barak antes tempo Romanu nian iha Italia. Buat ne’ebe mak interesante husi sidade ida ne’e maka oinsa sira harii sira nia uma no rate husi fatuk iha foho lolon. Tamba fatuk sira ne’e mamar, entaun sira kee fatuk sira ne’e sai uma boot mesak furak deit. Maske agora so hela deit ruinas husi uma sira ne’e, maibe iha fatin parke nia laran, ema tau mos imajen ne’ebe produz husi computador atu representa sidade ou uma sira ne’e iha tempu pasadu. Haree imajen iha kraik.
Konstrusaun komputador (karuk) no ruina (Los) ne'ebe sei hamriik iha tempu presenti

Haree ba katak kuaze tuku neen ona, ami kontinua ami nia viajem ba hotel. Hotel ne’e situada iha vila ki’ik oan ida. Hotel ne’e naran Laconda Laudomia. Ami to iha hotel ne’e iha tuku 7 kalan no prepara aan, haris no deskansa ituan antes jantar kalan iha tuku 8. Jantar iha Italia iha nia estilu rasik. Jeralmente, hahan fahe ba parte tolu to haat. Depende situasaun deit. Sira serve uluk maka paun maran, keju, masin, ajeiti ho be . Kombinasaun interesante tebes. Hau gosta paun ne’e tamba hanesan ho ita nia paun masin, maibe ema nian ne’e halo ho medida boot. Buat ida ne’ebe interesante kona ba be hemu iha Italia mak sira gosta liu hemu be carbonato (sira bolu acqua frizzado). Basikamente, sira tau gas iha be ne’e halo be ne’e nafurin hanesan coca-cola ou sprite. Kuaze iha ami nia viajem laran tomak, ami han iha restaurante ou hotel, ema sempre serve be carbonato ne’e. Ok, kontinua ho hahan. Depois de minutu lima hanesan ne’e, sira hahu serve fali “prima piatti” (bikan primeru) ho vinho (sampanye) ou tinto. Prima piatti ne’e jeralmente pasta ou sopa. Depois ita kontinua ho “secondo piatti” hanesan naan salsisa, manu, fahi ou karau. Dala ruma ita hetan salada ou keju isin atu akompanha ho naan sira ne’e. Depois de ne’e, ita kontinua ho “dolce” ne’ebe mak atu hanesan ho sobre mesa iha ita nia kultura. Dolce famosu ne’ebe sira serve iha restaurante no hotel maka Biscotti (Biskuit) no Vino Santo (sampanye ne’ebe midar los).


Iha kalan ne’e hau han barak los. Hare ba katak tuku 9.30 ona, hau mos desidi atu ba toba tamba isin kole no sampanye mos komesa servisu halo hau nia matan todan tan deit.  Iha dader dia 31 Agustu 2012. Matabisu tiha iha hotel, ami kontinua ami nia viajem. Fatin primeru ami visita iha loron ne’e maka mota be manas. Mota ne’e kor azul lalehan (efeitu husi sulfur) no ema barak tebes mai haris iha ne’e. Hau ho kolega rua seluk desidi la haris tamba sulfur ne’e mos halo be ne’e iss makaas tebes. Kolega sira hotu ba haris be manas kuaze oras ida i depois ami kontinua ami nia viajem.

Mota be manas

Housi be manas, ami viajem kuaze oras haat no to iha Museo Geotermal iha sidade naran Larderello (geotermal signifika be ou gas manas natural ne’ebe sai husi rai kidun). Iha museu ne’e ami aprende oituan kona ba funsaun geotermal ida ne’e ba sidade Larderello no Italia em jeral. Sidade Larderello ida ne’e mos hetan nia naran husi ema Francesa ida ho naran Francois De Larderel. Nia mak hahu industria primeru atu produs boric acid husi be manas ne’ebe sai husi rai kidun ne’e. Iha tinan barak ikus mai hahu husi 1904, ema komesa uja be no gas manas ne’e atu hamoris turbin (jenerator) hodi produs eletrisidade. Ba dala uluk, sira uja diretamente gas manas ne’ebe sai husi rai kidun ne’e atu hamoris jenerator. Maibe gas manas ne’e mos halo makina no besi sira sai frujin lalais. Entaun iha tempu presenti, sira uja gas ne’e atu nono fali bee no gas ida ne’ebe produs husi be manas ne’e mak sira uja hodi hamoris jenerator. Gas manas ne’ebe sai husi rai kidun ne’e iha presaun bo’ot tebes. Iha okos ne’e imi bele hare video wainhira sira loke kanal ida husi gas ne’ebe sai diretamente husi rai kidun.  

Ikus mai, ami husik hela sidade Larderello no kontinua ba Garfagnana. Ami to iha ami nia hotel kuaze tuku 7 kalan. Hotu-hotu kolen maibe ansi mos atu ba han jantar iha tuku 8 kalan. Hanesan bai-bain, ami han ituan iha matabisu no almosu, so jantar mak ami deskonta han halo barak tamba ema sempre serve hahan barak iha jantar. 

No comments:

Post a Comment